X. KORIDOR

X. koridor vrlo je značajan koridor za europski prometni sustav. On povezuje 11 zemalja Srednje i Jugoistočne Europe. U općenitom smislu, poveznica je zapadne i južne Europe. Proteže se od Republike Austrije preko Slovenije, Hrvatske, Srbije, Makedonije do Grčke. Također postoje i 4 ogranka koji povezuju Mađarsku i Bugarsku na glavni prometni pravac. Ukupna duljina koridora iznosi oko 2.360 km, a  duljina pruga X. koridora u Hrvatskoj je 434 km (odnosno 18,4 %).

Hrvatski dio X. koridora u većoj mjeri koristi se u svrhu tranzitnog prometa između početne i zadnje točke koridora. Podijeljen je na 5 pruga kronološki poredane od državne granice s Republikom Slovenijom na zapadu pa do državne granice s Republikom Srbijom na istoku. Od Zagreba prema Novskoj podijeljen je na dvije jednokolosiječne dionice i to sjeverna od Dugog Sela do Novske i južna od Zagreba preko Siska do Novske.

Pruga M101 D.G. – S. Marof – Zagreb G.K.

Pruga M101 D.G. – S. Marof – Zagreb G.K. je dvokolosiječna pruga duljine 26,8 km. Elektrificirana je sustavom 25kV, 50 Hz. Projektirana brzina na ovoj pruzi je 160 km/h, uz ograničenja na pojedinim dionicama i to Zaprešić – Podsused Tv brzina iznosi 100 do 120 km/h, te Zagreb Z.K. – Zagreb G.K. 70 km/h.
Maksimalna dopuštena brzina prema sadašnjem stanju željezničke infrastrukture kreće se od 30 do 120 km/h. Brzina ovisi o dionicama i iznosi D.G. – Savski Marof 120 km/h, Savski Marof – Zaprešić 80 km/h, Zaprešić – Podsused 60 km/h, Podsused – Zagreb Z.K. 80 km/h, Zagreb Z.K.  – Zagreb G.K. 70 km/h, Zagreb G.K. 30 km/h.

Pruga M 102 Zagreb Gl. kol. - Dugo Selo

U teretnom prometu ogranak b V. koridora prolazi kroz čvor Zagreb na način da prolazi kroz Zagreb Ranžirni kolodvor (RK), bilo da tamo odlazi na preradu, bilo da tranzitira čvor. Trasa pruge kroz čvor za teretni promet iz smjera Rijeke i Karlovca prolazi kroz Hrvatski Leskovac, Remetinec, skreće za Zagreb Klaru i ulazi u Zagreb RK. Nakon prerade u RK (ranžiranje ili tranzit-promjena vuče, djelomična prerada vlaka) trasa dalje vodi preko kolodvora Zagreb Žitnjak, Zagreb Resnik i Sesvete do kolodvora Dugo Selo, te dalje u smjeru Botova (i DG s Mađarskom). Sukladno navedenom, unutar željezničkog čvora Zagreb, željeznička pruga Zagreb GK-Dugo Selo dio je pruge M1 (X. koridora), a također je i dio pruge M2 (ogranak b V. koridora).

Građevinska duljina pruge iznosi 21,202 km. Najveća dopuštena masa vlakova na cijeloj duljini je D4 (22,5 t/osovini i 8 t/m). Slobodni profil na dionici Zagreb GK – Zagreb Borongaj je UIC GB (zbog portala za smještaj signala), a na preostalom dijelu pruge UIC GC. Najveća dopuštena brzina po dionicama je: u kolodvoru Zagreb GK 30 km/h, a na preostalom dijelu pruge 80 km/h. Pruga je elektrificirana sustavom AC 25kV/50Hz. Vrsta osiguranja je APB (automatski pružni blok), dok su u kolodvorima ugrađeni relejni uređaji. Zaustavni put na pruzi iznosi 700 m za dionicu Sesvete – Zagreb GK, odnosno 1000 m za dionicu Dugo Selo - Sesvete.

Dvokolosiječna pruga na cijeloj duljini ima uzdužni nagib do 5 mm/m i vodoravnu geometriju koja omogućuje brzine do 160 km/h, s iznimkom pojedinačnih lukova koji ograničavaju brzinu, i to u kolodvoru Zagreb GK na 50 km/h, a na ulazu u kolodvor Sesvete na 120 km/h i na dionici Sesvete – Dugo Selo na 130 km/h. Na pruzi su 4 kolodvora i to:  Zagreb Glavni kolodvor, Zagreb Borongaj, Sesvete i Dugo Selo. Osim kolodvora na pruzi tu su još i 3 stajališta, te 1 rasputnica/stajalište.

Pruga M103 Dugo Selo – Novska

Pruga M103 Dugo Selo – Novska je jednokolosiječna pruga duljine 84,1 km. Elektrificirana je sustavom 25 kV, 50 Hz. Maksimalna dopuštena brzina na pruzi prema sadašnjem stanju željezničke infrastrukture iznosi 80 km/h.

Na pruzi se nalazi 12 kolodvora i 7 stajališta

Pruga M104 Zagreb G.K. – Sisak – Novska

Pruga M104 Zagreb G.K. – Sisak – Novska južni je krak X. koridora duljine 116 km. Elektrificirana je sustavom 25 kV, 50 Hz. Kao posljedica nedovoljnog održavanja pruge te ratnih razaranja (na dionici Sunja – Novska) maksimalna dopuštena brzina kreće se između 30 i 120 km/h. Brzine između kolodvora Zagreb G.K. i rsp. Trešnjevka iznosi 60 km/h, od rsp. Trešnjevka do kolodvora Zagreb Klara 50 km/h, od Zagreb Klara do Velike Gorice 120 km/h, od V. Gorice do Turopolja 60 km/h, između Turopolja i Grede 140 km/h, između Grede i Sunje 60 km/h, Sunje i Papića 50 km/h, između Papića i Hrvatske Dubice 80 km/h, između Hrv. Dubice i Jasenovca 60 km/h, između Jasenovca i Novske 40 km/h.

Na dionici Sunja – Novska promet vlakova odvija se u kolodvorskom razmaku, ograničen je rad kolodvora između 04:15 i 21:20 h, u smislu kolodvora jedino se koristi kolodvor Hrv. Dubica, dok se ostali, u komercijalnom smislu, koriste kao stajališta odnosno stajalište/otpremništvo (Jasenovac).

Pruga M105 Novska – Tovarnik – D.G.

Pruga M105 Novska – Tovarnik – D.G. je dvokolosiječna pruga duljine 185 km. Elektrificirana je sustavom 25kV, 50 Hz.
Kako na ostalim prugama tako i na pruzi M105 zbog nedovoljnog održavanja i ratnih razaranja postojeća maksimalna dopuštena brzina kreće se između 50 i 160 km/h. Na dionicima Novska – Okučani 100 km/h, Okučani – Slavonski Brod 120 km/h, Slavonski Brod – Ivankovo 160 km/h, Ivankovo – Đeletovci 100 km/h, Đeletovci – Tovarnik – D.G. 50 km/h.

Brzina od 50 km/h na dionici Vinkovci – Tovarnik – D.G. posljedica je ratnih razaranja tijekom Domovinskog rata. Do sada je izvedena obnova kontaktne mreže i željezničko – cestovnih prijelaza u razini. U jesen 2008. godine započeo je kapitalni remont ove dionice. Po završetku istog brzina će se podignuti na projektiranu brzinu odnosno 160 km/h, pruga i kolodvori će se opremiti suvremenom SS i TK opremom. Navedeni radovi dijelom se financiraju nepovratnim sredstvima iz ISPA fonda.

OGRANAK B V. KORIDORA

Željeznička pruga državna granica (D.G.) – Botovo – Zagreb – Rijeka je, uz pruge na X. paneuropskom koridoru, najznačajnija željeznička pruga na mreži pruga u Hrvatskoj. To je pruga koja povezuje najveću i najznačajniju hrvatsku luku Rijeku s unutrašnjosti, odnosno svojim prirodnim zaleđem. Na području Hrvatske pruga se proteže od Rijeke, preko Zagreba do Botova, odnosno granice s Mađarskom. Pruga se nalazi na ogranku b V. paneuropskom prometnom koridoru, a uvrštena je i u prijedlog proširenja transeuropske prometne mreže (TEN-T). Na području Zagrebačkog željezničkog čvora križaju se X. i ogranak b V. paneuropskog koridora. Cijeli željeznički pravac od Rijeke do Botova, odnosno granice s Mađarskom, podijeljen je na nekoliko karakterističnih dionica. Ogranak b V. paneuropskog koridora završava u željezničkom čvoru Rijeka.

Ogranak se može podijeliti na dvije pružne dionice i dvije dionice koje čine pruge unutar željezničkog čvora. Prvu dionicu pruge Rijeka – Zagreb čine pruge unutar željezničkog čvora Rijeka, koje spajaju luke (terminale) unutar čvora s prugom Zagreb – Rijeka, odnosno koje ostvaruju veze s kolodvorima unutar čvora do spoja na prugu prema Zagrebu, koji se nalazi u postojećem kolodvoru Škrljevo. Željeznički čvor Rijeka u postojećim uvjetima omeđen je kolodvorom Škrljevo (u smjeru Zagreba) i kolodvorom Jurdani (prema Pivci odnosno Sloveniji).

Druga dionica pruge, koja predstavlja većinski dio pruge Zagreb – Rijeka, je od kolodvora Škrljevo do kolodvora Hrvatski Leskovac. Kolodvor Hrvatski Leskovac je rubni kolodvor postojećeg željezničkog čvora Zagreb. U postojećim uvjetima željeznički čvor Zagreb omeđen je kolodvorima: Dugo Selo, Zaprešić (odnosno Savski Marof), Hrvatski Leskovac i Velika Gorica. Pruge Hrvatski Leskovac - Zagreb i Zagreb - Dugo Selo su pruge unutar čvora Zagreb koje pripadaju i ogranku b V. koridora, a pruga Dugo Selo - Zagreb pripada i X. paneuropskom koridoru.

Pruga M 201 (Gyekenyes) – D.G. – Botovo – Koprivnica – Dugo Selo

Postojeća jednokolosiječna pruga (državna granica s Mađarskom) - Botovo - Koprivnica - Dugo Selo - DG Zagreb je jednokolosiječna pruga koja na tom željezničkom pravcu nije izgrađena odjednom, već je u promet puštana po dionicama. Prva je izgrađena dionica od Zagreb GK do Drnja  (1870. godine), a deset godina kasnije (1880. godine) izgrađena je pruga od Drnja do Gyekenyesa u Mađarskoj. Pruga je predviđena za mješoviti promet.

Građevinska duljina pruge iznosi 79,692 km. Pruga ima karakteristike nizinske pruge s otporom od 8 daN/t u smjeru od Koprivnice prema Dugom Selu i 6 daN/t u suprotnom smjeru. Najveći usponi i padovi (od 6 i 8 mm/m) su na brdskom dijelu na dionici Križevci – Lepavina. Taj dio pruge nepovoljan je i zbog nepovoljne strukture tla (glina i slični materijali) na kojima se pojavljuju klizišta.
Vodoravna geometrija pruge omogućuje brzine vlakova od 140 do 160 km/h na dionicama Državna granica – Lepavina i Križevci – Dugo Selo, te 90 do 120 km/h na dionici Lepavina – Križevci. Najveća dopuštena brzina po dionicama, ovisno o stanju pruge, iznosi: državna granica – Koprivnica – Mučna Reka 80 km/h, Mučna Reka - Križevci 60 km/h, Križevci – Dugo Selo 140 km/h uz ograničenja od 120 km/h na 2 pješačka prijelaza preko pruge.

    Na pruzi se nalazi 8 kolodvora i 7 stajališta. Pruga je elektrificirana sustavom AC 25kV/50Hz. Vrsta osiguranja je APB (automatski pružni blok), dok su u kolodvorima ugrađeni relejni uređaji. Promet se odvija u blokovnom razmaku. Zaustavni put na pruzi iznosi 1000 m.

Pruga M 102 Zagreb Gl. kol. - Dugo Selo

Na području željezničkog čvora Zagreb križaju se X. i ogranak b V. paneuropskog koridora. Organizacija prometa u željezničkom čvoru Zagreb organizirana je na način da svi tranzitni vlakovi prolaze Zagreb G.K., a on je i polazni i krajnji kolodvor za lokalne vlakove. Ogranak b V. koridora za putnički promet prolazi kroz čvor Zagreb rutom iz smjera Rijeke i Karlovca kroz Hrvatski Leskovac, Zagreb GK, te od Zagreb GK do Dugog Sela i tamo se jedan krak pruge odvaja prema Koprivnici odnosno Botovu  (DG  s Mađarskom ogranak b. V. koridora), a drugi prema Novskoj (X. koridor).

U teretnom prometu ogranak b V. koridora prolazi kroz čvor Zagreb na način da dotiče Zagreb Ranžirni kolodvor (RK), bilo da tamo odlazi na preradu, bilo da tranzitira čvor. Trasa pruge kroz čvor za teretni promet iz smjera Rijeke i Karlovca prolazi kroz Hrvatski Leskovac, Remetinec, skreće za Zagreb Klaru i ulazi u Zagreb RK. Nakon prerade u RK (ranžiranje ili tranzit-promjena vuče, djelomična prerada vlaka) trasa dalje vodi preko kolodvora Zagreb Žitnjak, Zagreb Resnik i Sesvete do kolodvora Dugo Selo, te dalje u smjeru Botova (i DG s Mađarskom). Sukladno navedenom, unutar željezničkog čvora Zagreb, željeznička pruga Zagreb GK-Dugo Selo dio je pruge M1 (X. koridora), a također je i dio pruge M2 (ogranak b V. koridora).

Građevinska duljina pruge iznosi 21,202 km. Najveća dopuštena masa vlakova na cijeloj duljini je D4 (22,5 t/osovini i 8 t/m). Slobodni profil na dionici Zagreb GK – Zagreb Borongaj je UIC GB (zbog portala za smještaj signala), a na preostalom dijelu pruge UIC GC. Najveća dopuštena brzina po dionicama je: u kolodvoru Zagreb GK 30 km/h, a na preostalom dijelu pruge 80 km/h. Pruga je elektrificirana sustavom AC 25kV/50Hz. Vrsta osiguranja je APB (automatski pružni blok), dok su u kolodvorima ugrađeni relejni uređaji. Zaustavni put na pruzi iznosi 700 m za dionicu Sesvete – Zagreb GK, odnosno 1000 m za dionicu Dugo Selo - Sesvete.

Dvokolosiječna pruga na cijeloj duljini ima uzdužni nagib do 5 mm/m i vodoravnu geometriju koja omogućuje brzine do 160 km/h, s iznimkom pojedinačnih lukova koji ograničavaju brzinu, i to u kolodvoru Zagreb GK na 50 km/h, a na ulazu u kolodvor Sesvete na 120 km/h i na dionici Sesvete – Dugo Selo na 130 km/h. Na pruzi su 4 kolodvora i to:  Zagreb Glavni kolodvor, Zagreb Borongaj, Sesvete i Dugo Selo. Osim kolodvora na pruzi tu su još i 3 stajališta, te 1 rasputnica/stajalište.

Pruga M 202 Zagreb Gl. kol. – Rijeka

    Postojeća jednokolosiječna željeznička pruga Zagreb – Rijeka izgrađena je 1873. godine za mješoviti promet. Otada na trasi pruge nije bilo nikakvih značajnijih rekonstrukcija. U skladu s tehničkim uvjetima projektiranja u vrijeme kada je pruga građena, trasa se uglavnom  prilagođavala terenu kojim prolazi. Građevinska duljina pruge iznosi 227,847 km. Uzdužni nagib na pojedinim dijelovima pruge iznosi: na dionici Zagreb GK – Moravice do 8 mm/m, na dionici Moravice – Lokve do 17 mm/m, a na dionici Lokve – Rijeka do 26 mm/m. Vodoravna geometrija omogućuje sljedeće projektirane brzine konvencionalnih vlakova: 80 km/h na dionici Zagreb GK – Remetinec, 160 km/h na dionici Remetinec – Karlovac uz mjestimična ograničenja u lukovima od 85 do 120 km/h, od 70 do 90 km/h na dionici Karlovac – Moravice te 70 km/h na dionici Moravice – Rijeka.

    Danas najveća dopuštena masa vlakova na cijeloj duljini pruge zadovoljava vrijednosnu skupinu D4 (22,5 t/o i 8 t/m) osim na dionici Lokve – Fužine gdje je na snazi skupina C4 (20 t/o i 8 t/m) zbog nedostatne nosivosti mosta Ličanka. Slobodni profil za prolaz željezničkih vozila je GB (ograničavaju ga tuneli). Pruga je elektrificirana: na dionici Zagreb GK - Moravice sustavom AC 25kV/50Hz, a na dionici Moravice – Rijeka sustavom DC 3kV. U pripremi je izmjena elektrifikacijskoga sustava na dionici Moravice – Rijeka. Vrsta osiguranja je: na dionici Zagreb GK - Moravice APB (automatski pružni blok), a na dionici Moravice – Rijeka međukolodvorska ovisnost.

OGRANAK C V. KORIDORA

Pruga D.G. – B. Manastir – Osijek – Đakovo – Strizivojna/Vrpolje – Sl. Šamac – D.G. i D.G. – Metković – Ploče dijelovi su ogranka c  V. paneuropskog koridora koji vodi od Budimpešte preko Bosne i Hercegovine do luke Ploče.


Pruga M301 D.G. – B. Manastir – Osijek

Pruga je jednokolosiječna. Devastirana je tijekom rata i osim pojedinih ŽCPR-a nisu obnovljeni ostali SS uređaji. Najveća brzina na ovoj dionici je bila 100 km/h u građevinskom smislu. Promet vlakova odvija se u kolodvorskom razmaku.

Na pruzi se nalazi 3 kolodvora i 2 stajališta.

Pruga M302 Osijek – Đakovo – Strizivojna/Vrpolje

Ova pruga bila je u najlošijem stanju od svih pruga na ovim prostorima. Za vrijeme Domovinskog rata (1991. – 1995.) imala je veliki značaj u povezivanju jugoistočnog dijela Slavonije sa Zagrebom.

Stanje s pružnim i kolodvorskim osiguranjem ostalo je nepromijenjeno: kolodvorski razmak s prilaznim signalima (Đakovo i Vladislavci), ŽCPR – branik poput pomičnih vrata u kolodvoru Đakovo otvara i zatvara ručno čuvar – skretničar.

Na pruzi se nalazi 4 kolodvora i 7 stajališta

Pruga M303 Strizivojna/Vrpolje – Sl. Šamac – D.G.

Ova pruga je jednokolosiječna duljine 24,1 km, elektrificirana i ima APB osiguranje, odnosno vlakovi prometuju u blokovnom prostornom razmaku. Pruga je obnovljena kao i KM ali su brzine do 120 km/h.

Na pruzi se nalazi 3 kolodvora i 1 stajalište.

Pruga M304 D.G. – Metković – Ploče

Pruga M 304 D.G. – Metković – Ploče južni je dio ogranka koji prolazi kroz Republiku Hrvatsku. Pruga je jednokolosiječna duljine 21,9 km. Pruga je elektrificirana sustavom 25kV 50 Hz, promet vlakova se odvija u blokovnom prostornom razmaku (APB). Najveća dopuštena brzina na pruzi je 80 km/h.
 Na pruzi se nalazi 4 kolodvora i 5 stajališta.